Postupci medicinski potpomognute oplodnje su postupci oplodnje koji se pomoću biomedicinske nauke provode s ciljem začeća na način drugačiji od spolnog odnosa. Među postupcima medicinski potpomognute oplodnje razlikujemo unutartjelesnu oplodnju, to jest unos spermija u šupljinu maternice (postupci intrauterine inseminacije – IUI), i izvantjelesnu oplodnju (in vitro fertilizacija – IVF) kod kojih se spajanje spermatozoida sa jajnom stanicom obavlja izvan tijela žene, te se tako nastali zametci (embrioni) prenose u maternicu. Postupke MPO preporučujemo onda kad je uzrok liječenja ženske i muške neplodnosti neuspješan, te kod nerazjašnjene neplodnosti. IUI je među postupcima medicinski potpomognute oplodnje najmanje invazivna i najugodnija metoda, pod uslovom ako su jajovodi prohodni, zato je metoda prvog izbora prije prelaska na zahtjevnije postupke kao što su IVF i ICSI.

Intrauterina inseminacija je postupak kod kojeg uz potvrđenu ovulaciju u šupljinu maternice nježnim kateterom prenosimo odgovarajuću koncentraciju pokretnih spermija. Primjerena je kod liječenja nerazjašnjene neplodnosti, poremećaja ovulacije, neprimjerene sluznice u vratu maternice i blagih oblika muške neplodnosti. Može se obaviti u prirodnom ciklusu i ciklusu potaknutom tabletama ili injekcijama. Ultrazvučnim praćenjem ciklusa – foliculometrija, utvrđuje se rast folikula i kada postignu primjerenu veličinu, pacijentice primaju injekciju hCG-a – tzv. stop injekcija, koji uzrokuje konačno sazrijevanje folikula i ovulaciju. Na dan inseminacije partner daje uzorak sjemena koji se priprema na odgovarajući način. Spermatozoidi se odvajaju od sjemene tekućine, koncentriraju se samo pokretljivi spermatozoidi i takvi prenose tankim kateterom kroz vrat maternice u šupljinu maternice. Uspješnost IUI-ja kreće se od 10% do 15%, a udio višeplodnih trudnoća je od 13% do 30%.