HbA1c  (hemoglobin A1c test) ili glikozilirani hemoglobin je bitan test krvi koji pokazuje prosječan nivo glukoze (šećera) u krvi za posljednja dva do tri mjeseca. Hemoglobin je protein koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima, koji nose kiseonik kroz tijelo, te se  glukoza koja se u dužem vremenskom periodu nalazi u višku u krvi lijepi na ovu bjelančevinu i nastaje glikozilirani hemoglobin – HbA1c. Ako je nivo šećera u krvi bio visok u nekom periodu, i koncentracija HbA1c će biti visoka. Životni vijek eritrocita je 120 dana nakon čega stari budu zamjenjeni novim. Mjerenjem koncentracije HbA1c može se utvrditi koja je bila prosječna koncentracija glukoze u krvi u zadnjih 8-12 nedjelja.

Zašto i kako uraditi pretragu?

Testiranje koncentracije HbA1c u krvi trebate načiniti ako sumnjate da imate dijabetes (učestalo mokrenje, stalna žeđ, umor), te kada vam je dijabetes već dijagnosticiran, kada se HbA1c  test preporučuje uraditi svakih 6 mjeseci ukoliko je dijabetes dobro regulisan i stabilan, a svaka 3 mjeseca ukoliko nije stabilan i dobro izregulisan. Za pretragu nisu potrebne posebne pripreme. Hrana pojedena posljednjih nekoliko dana prije uzimanja uzorka krvi nema utjecaj na HbA1c. Kada  se utvrdi povišena vrijednost HbA1c, liječnik propisuje terapiju kojom se pokušava sniziti razina glukoze u krvi.

Za osobe koje nemaju dijabetes, normalan nivo HbA1c je između 4% i 5,6%. Nivo između 5,7% i 6,4% predstavlja nivo u kome je povećan rizik od dijabetesa,  dok nivo preko 6,5% prestavlja dijabetes. Zbog toga što loša kontrola dijabetesa vodi do povećanog rizika od komplikacija koje nosi bolest, za osobe sa dijabetesom je preporučljivo da HbA1c bude ispod 7%. Cilj terapije osoba oboljelih od dijabetesa je održati razinu HbA1c između  6,5% i 7%. Terapija u tom slučaju uključuje promjenu prehrane, propisivanje dodatne fizičke aktivnosti, lijekova ili kombinaciju sva tri elementa.

Stanje ukupnog zdravlja osobe sa dijabetesom značajno utiče na vrijednosti HbA1c bez obzira da li redovno uzima terapiju i vodi računa o ishrani i fizičkoj aktivnosti. Nivo glukoze u krvi mjenja se iz sata u sat i iz dana u dan, a kod osoba sa dijabetesom nivo glukoze u krvi može da poraste više nego obično poslije jela, posebno poslije slatkiša ili da padne poslije fizičke aktivnosti, što u konačnici utječe i na nivo HbA1c. Koncentracija HbA1c je u direktnoj vezi sa rizikom za razvoja svih komplikacija dijabetesa.